Jedna priča u kojoj se možda prepozajete…

Posle napornog dana odlazite u pizzeriju… Naručujete Vašu omiljenu pizzu. Gladni ste, sa nestrpljenjem očekujete da Vam  konobar donese ono što ste naručili. Posle nekog vremena ugledate da jelo stiže…  Uzimate prvi zalogaj i razočarano konstastujete kako je podloga nedovoljno pečena… Razmišljate šta sada da uradite…

  1. varijanta – „uh, koji sam baksuz, baš nemam sreće… ali neka, nema veze… poješću je, pa kako mi bude… neću zbog ove sitnice da pravim problem konobaru, i da njega dovodim u nezgodnu situaciju..i sigurno bi se naljutio na mene i pomislio da fantaziram… istrpeću i nikom ništa…“
  2. varijanta –„ pa dobro, šta je ovo?! Nema šanse da pojedem nedovoljno pečenu pizzu, ovo je nečuveno! Sada ću da napravim scenu! Šta oni misle, da sam ja budala i da neću primetiti šta su mi uvalili?! Ovaj kuvar pojma nema!“ Glasno dozivate konobara tako da vas ceo lokal čuje i naređujete mu da vam smesta donese drugu pizzu, uz pretnju da ćete zvati gazdu…
  3. varijanta – „hm, ovo je zaista neprijatna situacija, ali ja ne želim da jedem poluživo testo… ne znam šta se desilo pa su mi doneli ovakvu pizzu… svako može da pogreši… zamoliću konobara da mi donese drugu…“ Pozivate ga i pokazujete mu nedovoljno pečenu pizzu… Ljubazno ga molite da ukaže na grešku kuvaru i da vam donese drugu pizzu…

Opisana situacija, kako vidimo, ima tri moguća ishoda:

PASIVNA osoba će se odlučiti za prvu varijantu jer polazi od toga da njene želje i potrebe nisu toliko važne, želi da udovolji drugima, po svaku cenu izbegava konflikt i ne želi da se zameri drugome. Odustaje od svojih prava. Poruka pasivnog ponašanja je – „ne uzimaj me u obzir, ti sivažniji od mene“, „moja osećanja nisu bitna već samo tvoja“. Osoba se oseća nesigurno, uznemireno, anksiozno.

AGRESIVNA osoba se prepoznaje po stilu komunikacije opisanom u drugoj varijanti. Ona zahteva i naređuje, optužuje i krivi druge, ne sluša i prekida sagovornika,  viče, agresivno gestikulira. Bori se za svoja prava po svaku cenu. Otvoreno izražava svoje mišljenje na način koji najčešće ugrožava drugu osobu.Poruka agresivnog ponašanja je – „bitno je samo ono što ja želim, tvoje želje i potrebe su nevažne“, „moja osećanja su bitna, tvoja nisu“. Osoba seća iritiranost, bes.

ASERTIVNA osoba se ponaša na način opisan u trećoj varijanti. Jasno otvoreno i direktno izražava svoje mišljenje i osećanje, ne okolišava, a pri tome ne ugrožava drugoga. Poštuje drugoga ali poštuje i sebe. Ne plaši se mogućeg konflikta. Čuva svoje granice. Ne očekuje da će uvek biti po njenom. Preuzima odgovornost za svoje postupke. Poruka asertivnog ponašanja je – „podjednako su važne i tvoje i moje želje“, „poštujem tebe a istovremeno se zalažem i za sebe“. Osoba se oseća  rasterećeno, mirno, samopouzdano.

Preispitajmo sada svoj stil komunikacije

Da li nam se dešava da ne znamo (ili ne smemo) da kažemo ono što mislimo – prijateljima, partneru, članovima porodice, nekom autoritetu?

Da li često pristajemo da uradimo stvari koje ne želimo?

Da li se često izvinjavamo, pravdamo, povlačimo?

Da li osećamo da nam nedostaje samopouzdanje?

Da li nam je teško da drugome uputimo molbu ili zahtev?

Da li po svaku cenu izbegavamo konflikt?

Da li mislimo da nemamo pravo da počinimo grešku?

Da li burno reagujemo u situacijama kada neko postupi na način koji nam se ne svidja?

Da li nam je bitno da ostvarimo svoj cilj, bez obzira na sve?

Da li najčešće stavljamo druge ljude i njihove potrebe na prvo mesto?

Da li imamo problem sa primanjem i upućivanjem kritike?

Verujem da će se većina pronaći u nekima od ovih opisa i složiti da često zapadamo u probleme u komunikaciji a da ni sami ne umemo da objasnimo zbog čega je to tako…

Da li ste se sreli sa pojmom ASERTIVNOST i znate li šta to znači?

Najkraće rečeno – ASERTIVNOST je izražavanje misli, osećanja i uverenja na direktan, jasan i socijalno poželjan način uz uvažavanje prava drugih ljudi.

Asertivnost je uspostavljanje i održavanje ravnoteže između potreba drugih i vlastitih potreba.

Asertivnost nam neće garantovati uvek i u svakoj prilici ostvarivanje naših ciljeva, namera i želja, i ona ne podrazumeva uspeh po svaku cenu! Pomoći će nam da izrazimo ono što mislimo i osećamo u pravo vreme i da se osećamo bolje! Ovakvo ponašanje je korisno u svim frustrirajućim odnosima, kada su nam ugroženi interesi ili potrebe, kada želimo da odbijemo nečiji zahtev ili kada neko ugrožava naša osnovna prava.

Pasivno, agresivno ili asertivno ponašanje nije nešto sto nam je dato rođenjem, ono se stiče i izgrađuje tokom života. Svako može naučiti da se ponaša asertivno. Naša okolina možda neće odmah najbolje prihvatiti naš novi način komuniciranja, zato je važno da budemo istrajni kako bi naša promena dovela do promene i kod ljudi u našem okruženju.

Dobro je da u repertoaru ponašanja imamo sva tri stila kako bi mogli u datoj situaciji odabrati najadekvatniji.U većini situacija je najbolji izbor asertivno reagovanje jer proizilazi iz stava „ja vredim – ti vrediš“. Asertivnost je zasigurno najbolji način da se zauzmemo za sebe uz istovremeno razumevanje i poštovanje drugoga.

„U životu ne dobijate ono što zaslužujete nego ono što komunicirate!“ Tad James

Ključ uspeha u životu su dobre komunikacijske veštine

Uzmite Vaš ključ u Vaše ruke! Naučite da budete asertivni i da se zalažete za sebe!